četvrtak, 19.05.2005.

kraj...

:(
žao mi je što je tako, ali kako stvari stoje ovo je moj posljednji post...
meni je bilo zadovoljstvo s vama dijeliti neka svoja razmišljanja i čitati vaša, ali čini se da to više neće biti tako...jako mi je žao zbog toga, voljela sam se na ovdje opuštati i pisati.

moj otac je našao moj blog i čitao ga, i što je najbolje, misli ga i dalje čitati. ja se ne osjećam ugodno pišući sa pomisli da će on sve to čitati i onda to više nije isto, nadam se da me razumijete...

njemu se isto tako, jaako ne sviđa činjenica da: "iznosim stvari iz svog osobnog, obiteljskog života, pred milijunski auditoriji (iako ja ne mislim da me toliko ljudi čita, niti da toliko ljudi uopće zna tko sam ja i tko je on!)" i tako dalje, i tako dalje...

tako da sam ja odlučila (iako me on to nije tražio) prestati sa pisanjem bloga,
ne želim da me moji roditelji čitaju jer sam lijepo zamolila da to ne rade, to nije ugodno...ali s obzirom da to ne pomaže, ja prestajem...

možda ponovo počnem nakon nekog vremena recimo, na jesen), možda...
ako počnem, nadam se da ću uspijeti stupiti u kontakt s ljudima koje sam ovdje češće sretala i da će mi biti ovako ugodno i lijepo, ako ne i bolje...

veliku pusu vam šalje Luna...
:(

- 23:44 - Komentari (16) - Isprintaj - #

utorak, 17.05.2005.

POSLJEDNJI KRIK










Tamna noć i mali mjesec,
u mraku zvijezde zalutale,
nježna svjetlost raspršila se
razbijena o krošnje šume nestvarne...

Šuma sama u crnoj tmini,
vjetar nosi miris tuge,
miris straha, miris kraja,
u gustoj tjeskobnoj tišini...

Tišinu reže šum krošnji,
šum lišća u vječnoj noći,
osjećaj izgubljenosti traje u trenutku,
koji kao da nikada neće proći...

Samo mjesec kao svjedok,
u noći začu očaja krik,
krik boli, krik patnje,
poslijednji krik duše jedne same...
u tišini.

by: PETRA

- 23:00 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 12.05.2005.

Crni mačak

danas smo imali samo 4 sata, da se pohvalim, i to od 10:45 do 13:55. dva sata hrvatskog, latinski i vjeronauk. a meni je zanimljiv bio hrvatski. prošli smo sat čitali Gavrana (by:Edgar Allan Poe) i trebali smo za danas pročitati Crnog mačka.
Ne znam jesate li ga čitali, ali tako je nastrano dobra stvar! Nešto tako bolesno, a tako dojmljivo. Jaako mi se sviđa, stvara neki neobičan osjećaj unutar osobe dok to čita. Taj čovjek je sposoban sa tako malo teksta tako vjerodostojno nešto predočiti i dočarati, ja sam jednostavno ostala zapanjena... danas sam to odgovarala. imamo jako zanimljivu profesoricu, s kojom se čovjek jednostavno upusti u neku vrstu analizirajućeg razgovora i redovito dobije 5 na kraju, a meni se djelo tako svidjelo da uopće nije bilo problema što se toga tiče.
-->uglavnom, za one koji ne znaju o čemu se radi, Edgar Allan Poe je vrlo nastrana i čudna osoba, a takva su i njegova djela. u ovom se radi o čovjeku koji vođen nekim čudnim nagonima, radi jako čudne stvari, bez imalo osjećaja i žaljenja, nešto tako čudno, mistično...morbidno...i bezosjećajno, i što je najbolje, bez ikakve moralne pouke i sličnog.
pripovjedač je ujedno i glavni lik, oduvijek je volio životinje i imao je tog crnog mačka koji mu je bio izuzetno privržen. No, tog su lika počele opsjedati neke negativne stvari (tzv.duh nastranosti) i on u nekom čudnom napadu iskopa mačku oko, a kasnije ga i objesi.

i tada me, kao da mi priprema konačnu i neizbježnu propast, obuzeo duh nastranosti.... tko još nije, stotinu puta, zatekao sebe kako čini nešto loše ili glupo, ni iz kojeg drugog razloga nrgo samo zato što zna da to ne smije? ne osjećamo li, unatoč zdravom razumu, trajnu sklonost da prekršimo ono što je zakon? taj duh nastranosti, kažem ,bio je uzrok moje konačne propasti...

njegova kuća je slijedeće noći izgorjela, ostao je samo jedan zid iznad njegovog kreveta na kojem je bio otisak mačke sa užetom oko vrata... on nije znao što je to, no s vremenom su ga te stvari progonile. dobio je neku čudnui potrebu nabaviti još jednu takvu životinju, valjda zato da se iskupi...i učinio je to. ova je mačka bila ista...sa samo jendim okom, jedino što je bilo drukčije je bila bijela mrlja na prsima. no, ova ga je mačka opsjedala, slijedila posvuda...to ga je počelo progoniti i nije mogao spavati. došlo mu je da ju ubije, ali nije imao hrabrosti, ljutio se na samog sebe zbog tog osjećaja nemoći i jednom kad ga je mačka naljutila zgrabio je sjekiru..no žena ga je spriječila. što joj nije bilo pametno.
ali taj udarac zadržala je ruka moje žene. tim njenim posredovanjem natjeran u više nego demonski bijes, izvukao sam ruku iz njezinog stiska i zabo joj sjekiru u mozak. pala je mrtva na mjestu bez glasa...

smišljao je načine kako se riješiti tijela i odlučio je zazidati ju u podrum, što je i učino. tada, kada je htio dokrajčiti mačka, nije ga više bilo i to ga je smirilo. napokon je opet spavao, bez problema, unatoč tom grijehu na duši...pa ubio je svoju ženu! krenula je istraga i nisu ništa našli. no, kad su policajci išli iz podruma, njega je obuzelo nešto potpuno čudno i imao je potrebu nešto im reći. kreten je govorio o čvrstoći zida i lupio štapom točno tamo di je bila zazidana njegova žena...
...čim je odjek mojih udaraca utonuo u tišinu, odgovorio mi je glas iz unutrašnjosti groba!- plač, isprva prigušen i isprekidan, nalik na jecanje djeteta, koji se brzo zatim pretvorio u dug, dug i neprekidan krik, potpuno neprirodan i neljudski- krik!- bolan jauk, napla prožet jezom, a napola pobjednički, kakav je mogao odjeknuti samo iz pakala....
...desetine ruku rušile su zid. leš, već poprilično raspadnut i obliven krvlju, uspravno je stajao pred očima promatrača. na njegovoj glavi, crvenih razjapljenih usta i s jednim žarkim okom, sjedila je ona grozna zvijer ...i čiji me izdajnički glas predao krvniku. bijah zazidao to čudovište u grob!

...
morate to pročitati, nemoguće je dočarati način na koji je to napisano...
i hope you'll like it!

- 22:06 - Komentari (5) - Isprintaj - #

utorak, 10.05.2005.

stara pjesma...

evo, maloprije sam među starim mailovim naišla na onaj u kojem sam slala svoju pjesmu na htnet i objavili su mi je... draga mi je ta pjesma iako je još od prije godinu dana...





POGLED...

Pogledala sam te,
...i ti si pogledao mene.
Toliko toga sam ti htjela reći,
...ali nisam mogla, nije bilo tih riječi.

No moje oči lagati nisu mogle,
sve su ti tada rekle...
U tvojim plavim očima, zasjala je iskra,
i na trenutak sam vidjela sve...

A onda si skrenuo pogled.

I ja više nisam znala...
Da li znaš sve što sam ti tada htjela reći,
i jesu li mi zbilja tada sve otkrile tvoje plave oči,
...ili sam to samo hjela.

Ali zaboraviti ne mogu,
te divne oči,
kad tvoj sam pogled tada srela...

nedostižnim plavim očima...
Just@Girl Petra


voli vas Luna;)

- 23:12 - Komentari (5) - Isprintaj - #

nedjelja, 08.05.2005.

--> nije li lijepo jednostavno osjećati kako ti život kola žilama?
kako si puna volje i želje za životom, i osjećajima... želje za uživanjem?
puna ljubavi, nježnosti, sreće, radosti? ...
kad misliš da ćeš uspijeti iskoristiti svaki trenutak koji ti se nudi?
kad misliš da ćeš iskoristiti svaku sekundu za stvari koje voliš?
ispuniti sve oko sebe pozitivnim stvarima ili bar uljepšati negativne...?
eh, lijep je to osjećaj...
...nadam se da će potrajati malo duže
...barem ovaj put <--

- 21:08 - Komentari (2) - Isprintaj - #

primirje

evo, žao mi je što sam vas udavila svojim problemima, morala sam se negje istresti (nije da nisam i frendice udavila...:)) ali, evo, nakon još jedne gadne epizode jučer, s bratom se trenutno odlično slažem, s mamom isto koliko-toliko dobro, a tata mi još uvijek nije baš omiljen iako smo trenutno u nekakvom tihom primirju, tj. ne svađamo se svakih 5 minuta...
zato ovom prigodom, da vas baš ne udavim do kraja, dodajem još jednu pametnu stvar sa htnet-a...

Poštuj načelo različitosti…
… jer je bahato očekivati da ćeš baš ti biti mjerilo drugih!

Razlike između pojedinaca uvijek su jednako velike, bilo da se radi o različitim kulturama ili tvojim frendovima iz ulice. Uzmeš li zdravo za gotovo da će drugi ljudi činiti stvari totalno drukčije od tebe, spasit ćeš se mnogih razočaranja i krivih očekivanja. Uživaj u činjenici da smo svi užasno različiti, da tvoj način nije i bolji način, nego samo drukčiji!

evo, poklapa se sa mojim problemima sa starim zbog nepremostivih razlika..
nadam se da će se stvari s vremenom popraviti...
love ya, Luna

- 21:00 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 06.05.2005.

ja opet u Otoku

evo, opet sam primorana svoje koliko-toliko redovito javljanje obaviti iz svog dragog birca...
a zašto?? jer ne znam kad ću se opet javiti sa svog lijepog novog kompa...
a zašto pak to?? evo, da se malo izjadam na ovu stranicu... jer imam problema sa starim, i sad sam se opako naljutila i neda mi se opće pričat s njim više
a zašto?? pa, opće je poznato da ja često imam problema s tatom (jer me ne pušta van, uopće!, jer mi nikad ne govori lijepe stvari, iako sam prilično uzorno dijete sa više nego uzornim ocjenama u jaako uzornoj školi, jer me uvijk kritizira i jaako je naporan)... ovaj put zbog još jednog bajnog razloga--brat!
a zašto on?? stari uvijek mom bratu sve popušta, on je njegovo malo razmaženo dijete (10ipo godina, btw... znači 6 manje od mene) i može šta mu padne na pamet što mene jaako iritira... ali ova svađa je bila malo drukčija
a zašto tako?? jer je novi kompjuter u bratovoj sobi (ja ga nisam htjela u sobu jer nisam toliko opsjednuta njime ko buraz i onda bi on staalno visio po mojoj sobi, dok ovak ne smije ni prismrdit) i dok se raspravljalo di će bit on je govo rio da može biti u njegovoj sobi i da to neće ometat mene i moj internet (ja, btw, ni nisam nešto puno na internetu, svakih par dana po sat-dva...ali navečer, tako sam navikla)... ali neee, uopće nije tako
a zašto pak to?? e zato što u utorak kad sam išla na internet oko 9 i nešto, njemu se odjednom išlo spavat već u 10 (ače nije baš tako, al dobroo) i jaako ga je smetalo to što ja tipkam u njegovoj sobi, pa sam jedva uspijela završit post ovdje i bila sam primorana maknut se s neta...no to nije sve
a zašto to nije to?? jer sam ja sinoć htjela na net, mama je nekidan nakon incidenta rekla da ću moć na net kad on zaspe navečer jer ga ionak niš nemre probudit...
i zašto ne?? jer sam čekala da on zaspe (a on je htio gledat i kućanice i kevina hilla, pa se to dogodilo tek ok o11) i onda ja kažem odo na inernet, a stari... ne!
a zašto?? e pa to je samo njemu jasno!!! da njegovom sinčiću ne smetam valjda... fuj!!

ja sam se grdno naljutila tako da neću više s njim u neke kontakte, pogotovo zato što nije ni prvi ni zadnji put da sam ispaštala zbog burazovih problema i njegove razmaženosti!!

sad moram ići, frendica mi je sama...inače bih vas još gnjavila :((pusa

- 19:30 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 03.05.2005.

evo mene u novom ruhu...opet! ako vam se ne sviđa, samo kažite...
inače, da se malo pohvalim, ovo mi je prvi put da se javljam sa novog kompa.. joj, kak je doobar:)) pa sam lijepo stavila novi dizajn, a sad ću i osvježiti ove porukice i stihove sa strane (iako to i inače radim svakih 5-10 dana, ne volim monotoniju)
i iako ja ne volim monotoniju, čini mi se da moj život upravco postaje takav...
6:40 -digla se ja na silu, jer sam sinoć kasno došla s treninga pa nisam imala snagu pisati zadaću iz latinskog, a da nebi bilo da nisam stigla
8:00 -vratila se u krevet nakon poluuspješno obavljenog posla pisanja te glupe zadaće
8:38 -i opet van iz kreveta, ovaj put na malo dulje vrijeme
9:05 -i nakon morningstoiletta i doručkovanja (začudo, čak sam i doručkovala!) slijede reprize serija na rtl-u, a ja bih kao trebala učit.. pih!
9:30 -idem prati svoju diivnu kosu...
10:00 -pomišljam kako je glupo što sam se ranije dizala zbog latinskog jer očito neću ništa sad učit, i naravno, nastavljam sa gledanjem serija
10:37 -zovem prijateljicu jer mi se neda samo visit doma i dogovorimo se za kavu prije škole
11:00 -idem bratu spremiti ruček (i sebu usput) i nakon toga spremam stvari za školu, oblačim se i kak'ti dotjerujem...baš
11:53 -trčim da stignem na bus za črnomerec
11:55 -ulazim na bus za črnomerec i pozdravljam svoju vječnu suputnicu
12:28 -u međuvremenu okupljena četvorka ulazi u otok na kratku kavu..zašto kratku?
13:10 -zato što smo sada trebale biti u školi na predavanju o aids-u iako nam nastava počinje tek u 2
14:00 -počinju vježbe iz fizike, 2 sata, pa veliki odmor, pa povijest, pa odmor od 10 minuta, pa latinski, pa blok sat hrvatskog... ukratko, to bi bio moj boravak u školi (bolje da tu ne krenem u detalje ili će toga biti preeeviše)
19:06 -presretna izlazim iz škole u lijepo predvečerje, radosna zbog pomisli da se tu vraćam tek sutra...oko 1...eh...
20:15 -dolazim doma,nakon svakavih stanki na putu i prepuštam se čarima naše male klinike
21:41 -kačim se na internet i dolazim na svoj dlagi blogić...
znam da sam udavila s ovim, ali došlo mi je (inspirirana svojom dragom Rozan) :))
pusa svima, laku noć!

- 22:10 - Komentari (8) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 02.05.2005.

samo se htjedoh javiti iz svog naaajdražeg birca... mala reklama za drugi otok u medulićevoj, preko puta ekonomske (ali nije šminkerski birc kakav bi čovjek očekivao preko puta ekonomske...) u jednom haustoru, tzv. caffe bar, art galerija i internet caffe, sve u jednom... u biti super birc, gdje pol ljudi već upoznaš s vremenom (pogotovo konobare...hmm...zanimljivi su..pomalo zbunjeni, ali dobri... pogotovo ovaj jedan..khm, da), po zidovima su neka čudna umjetnička djela što birc i čini zanimljivim i na kraju, 2 kompjutera kod kojih se rijetko dogodi da oba rade odjednom :))
two thumbs up!!:)) hehe, ma samo navratite...

- 19:28 - Komentari (2) - Isprintaj - #

petak, 29.04.2005.

i uporno pokušavam smisliti pametan naslov...i nejde...

i tako svaki put... ja imam osjećaj da ću lagano odustati od naslova uopće...
ionak nikad neam neku određenu temu, pa da mogu stavit neki dobar naslov. općenito, baš sam trula! dođem, baš mi se nakak piše, sam sjednem za komp i pišem gluposti, sve što mi padne na pamet...što se vidi iz priloženog (za neupućene, samo probajte čitat bilošto ispod ovog posta) mislim da, kad bi blogove netko sa strane mogao risati zbog dosadnosti, moj bi među prvima letio... a kaj da radim? kad se i sjetim nečeg, dobijem dojam da je prekomlicirano da sad sve to pišem. svi koji me poznaju znaju da sam puuno vještija sa usmenom predajom (i previše, ak se mene pita, a i ljude oko mene:))...hmm... dajte mi neku ideju... zuuujjjaaaa... heh:))

"jednog dana pitat ćeš me što više volim, život ili tebe?
reći ću život, a ti ćeš otići i ne sluteći da si ti moj život..."


p.s. što se tiče pjesme, ja obožavam pjevati, i imam dosa pjesama koje pjevušim, ali njih najčešće nemam zapisane jer bolje zvuče nego što izgledaju kad ih se čita... a mogla bi se ova... hmm... thanx:)

- 23:01 - Komentari (4) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>